78 000, Banjaluka, Kralja Petra I Karađorđevića 87   +387 (51) 490 308   tobl@teol.net

Džamija Ferhadija

Ferhadija

Legenda o nastanku Ferhadije 

Trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjaluci. Po namjeri i želji Ferhad-paše Sokolovića, morala je biti "velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti". Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako graditeljsku ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac.

Centralna uloga

Ovo je najpoznatija legenda vezana uz gradnju Ferhad-pašine džamije u Banjaluci, sve ostale pišu se i danas... Kompleks Ferhadije imao je centralnu ulogu i značaj u životu grada na Vrbasu od 1579. do 1993. godine. Svi oni koji to prepoznaju, s nestrpljenjem iščekuju ponovni susret s istorijom, učvršćenom u čak 414 godina Banjaluke. Najbolji neimari i danas precizno i autentično zidaju Ferhadiju, česmu, turbe Ferhad-paše i njegove supruge, bajraktara i unuke Safikadune, te najznačajniji banjalučki šadrvan. - Kult vode donesen je s Istoka i ima posebno mjesto u svakodnevnom životu muslimana, pa tako i u prostornim rješenjima orijentalnih gradova. Šadrvan, koji ima funkcionalnu ulogu, uzimanje abdesta prije namaza, predstavlja i simbolično mjesto izvora, koje je još od prvih džamija arapskog svijeta bilo ograđeno i čuvano. U dvorištu Ferhadije, šadrvan je napravljen kada i džamija, a voda dovedena drvenim cijevima, s pečenom glinom, iz sela koje se danas zove Palovac, s izvora koji se i danas zove Šadrvan - napisala je u "Dokumentima opstanka" prof. dr. Sabira Husedžinović, docentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i stručna savjetnica za kulturno-istorijsko naslijeđe BiH. Prema njenim zapisima, šadrvan sa 12 česmi - lula, na samom ulazu u kompleks Ferhadije, s ukrasnom mrežicom od kovanog željeza, u 19. vijeku podigao je Hadži Feslija iz marokanskog grada Fesa. Njegov baldahin, naime, bio je oslikan s unutrašnje strane. Nakon zemljotresa 1969. godine, ponovo je sagrađen, a arheolozi su čak osamdesetih godina otkrili temelje kompletnog karavan-saraja na ovom mjestu. Nakon miniranja Ferhadije 1993. godine, ostaci šadrvana pronađeni su na lokalnim deponijama, gdje je tadašnja vlast odvozila istorijsko naslijeđe grada. Ponovo je sagrađen i do potpune funkcionalnosti dijeli ga još samo priključak vode.

Prvi sastanci

Društvena funkcija Ferhad-pašinog šadrvana jednako je velika kao i vjerska. - Vjernici su nekada sat i više prije namaza dolazili u kompleks džamije i kako se rjeđe odlazilo u kafane tada, kraj šadrvana se razgovaralo i dogovaralo. Tu se odvijao jedan zajednički život - priča 72-godišnji Banjalučanin Zijahudin Smailagić. Posebno u danima ramazana, kaže on, Banjalučani bi kraj šadrvana gledali u munaru Ferhadije čekajući vrijeme iftara. - Banjalučki šadrvan nalazi se na samom ulazu pred Ferhadijom, u desnom uglu je posebna džamijska česma, odakle su besplatno točili vodu svi oni koji su prolazili kroz Banjaluku. Omladina bi na tom mjestu zakazivala prve sastanke. Ali, odlazak na Bajram u Ferhadiju i doživljaj cijelog tog kompleksa, najveća je svečanost koju ja nosim iz svog života - naglašava Smailagić.

Ferhad-pašu ubio rob

Svaka duša okusiće smrt. Računajući s tom činjenicom da ćemo se svi vratiti svome Gospodaru, iako niko ne zna gdje će umrijeti, to predviđam, ako se svome Gospodaru preselim u Banjaluci, neka podignuvši mi turbe, nad mojim grobom, svakodnevno dvojici turbedara isplaćuju po četiri akče, navodi su iz vakufname Ferhad-paše, a pretpostavlja se da je njegovo tijelo preneseno u Banjaluku nakon što ga je na drugom kraju Bosne iz pritaje ubio njegov rob. Uz njega je, prema jednoj priči, ukopana supruga, a prema dostupnoj literaturi, sin ili unuk. Pretpostavlja se da je turbe bilo podignuto 1590. godine. Malo je zvaničnih dokumenata koji svjedoče o životu Ferhad-paše. Poznato je da je jedan od najznačajnijih Bošnjaka koji su se istakli pod osmanskom upravom, vojskovođa i veliki vakif i dobrotvor.

Sagrađena od dukata Habsburgovaca

Prema predanjima, 1575. godine Ferhad-paša se borio s barunom Herbertom Auerspergom. Habsburgovci su pretrpjeli poraz, poginuo je i sam barun s još 200 ljudi, a 2.000 vojnika bilo je zarobljeno. Među zarobljenicima je bio i barunov sin Volf (Wolf), kojeg je kasnije porodica otkupila za 30.000 dukata, od kojih će Ferhad-paša napraviti Ferhadiju.

 


Maj 2017
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4